XS
SM
MD
LG

Kuglanje: Obeležena desetogodišnjica od osvajanja svetskog zlata Jovana Ćalića

U malenom Kljajićevu, okupila se velika grupa ljubitelja kuglaškog sporta i prijatelja kapitena srpske reprezentacije dvostrukog šampiona sveta, Jovana Ćalića da obeleži deset godina od kada je osvojio zlatnu pojedinačnu medalju na Šampionatu sveta u Osijeku 2002.

- Hvala vam dragi prijatelji što ste došli – rekao je sa mnogo emocija u glasu Jovan Ćalić.- Zajedno ćemo se setiti lepih dana i mojih, ali i uspeha reprezentacije... Nadam se da će biti prilike da se zbog istih razloga ponovo okupimo... Zahvaljujem se i mojoj porodici na podršci, bez njih ne bi bilo ni svih ovih rezultata i medalja.

Nikola Cicko, dugogodišnji prijatelj, pratilac i najverniji navijač Jovana Ćalića je „kriv za sve“, jer je organizovao ovo druženje i „producirao“ film o Jovana Ćaliću koji su odgledali gosti i nagradili ga burnim aplauzom.

O događajima na Šampionatu sveta u Osijeku 2002. i Jovanu Ćaliću govorili su u filmu vicešampion sveta 2002. Mario Mušanić (Hrvatska), sigrači iz reprezentacije Goran Ostojić, Arpad Antal i Baranj Čongor, Lazar Nerić predsednik Eđšega iz Bačke Topole, predsednik KS Srbije i potpredsednik Međunarodne kuglaške federacije Uroš Dragojlović, predsednik Korduna iz Kljajićeva Vlado Bojanić, saigrač iz Korduna Miloš Pruginić, generalni sekretar KSS Vojko Pavlović i supruga Jovana Ćalića Slavica.

O Ćalićevom kuglaškom i životnom putu od igrača Korudna do kapitena šampiona sveta i svetskog prvaka nadahnuto je u uvodnoj reči besedio njegov prijatelj Lazar Nerić, a Uorš Dragojlović se zahvalio Ćaliću na svemu što je dao srpskom kuglanju i poželeo mu da još dugo potraje na kuglaškim stazama.

Prisustvovali su, uz suprugu i članove porodice, i nekadašnji selektor Branko Bezbradica, bivši direktor reprezentacije Zoran Dragović, selekor ženske reprezentacije Mirko Čukvas, kuglašice reprezentativka Renata Vilov i Josipa Kujundžić, zamenik kapitena reprezentacije Arpad Antal i nekadašnji reprezentativac Jugoslavije Stanko Polić, nekadašnji saigrači Jovetić, Popović, Suzić, Blagojević... generalni sekretar KSS i selektor juniorske reprezentacije šampionata sveta Vojko Pavlović, generalni sekretar KSV Jovan Šunjka, predsednik Sudijske komisije KSS Jovan Boda, predsednik Disiciplinske komisije KSS Milan Ostojić, istaknuti sudija Milorad Jovičić i veliki broj prijatelja kuglaškog sporta.

Druženje je potrajalo do duboko u noć, a kao izvanredan pevač predstavio se i član Upravnog odbora KSS i kuglaš Mladen Praštalo...

Zlatni kapiten srpske reprezentacije

Pre deset godina, 25. maja 2002. u Osijeku na Šampionatu sveta Jovan Ćalić, kapiten naše kuglaške reprezentacije osvojio je najsjajniji trofej u svojoj bogatoj karijeri – zlatnu pojedinačnu medalju!

Po mnogo čemu ovo takmičenje bilo je istorijsko za tadašenje jugoslovensko kuglanje. Osvojena je četvrta pojedinačna titula šampiona sveta (posle 1992. u Bratislavi Zdenko Pavlic i 1996. u Pragu Zdenko Pavlic – kombinacija i Duško Ilić – pojedinačno) a Ćalić je ušao u zlatne knjige svetskog kulanja kao poslednji šampion sveta na 200 hitaca. Već od naredne godine prešlo se na 120 hitaca.

Ćalić je u Osijeku oborio 1.041 čunj u uzavreloj atmosferi kuglane Pampas bodren od velikog broj ljubitelja kuglanja. Oborio je u poslednja tri hica tri „devetke“ i na kraju je imao devet čunjeva više do srebrnog Marija Mušanića (Hrvatska) i najprestižnija titula svetskog kuglanja stigla je u maleno Kljajićevo koje je na kuglaškoj mapi Jugoslavije i Srbije zablistalo, tako, punim sjajem. U kombinaciji Ćalić je u Osijeku bio šesti sa 3.040 čunjeva.

- Ta medalja mi je nekako i najdraža – rekao je jednom prilikom Jovan Đalić.- Poklonio sam je sinu, a drugu, onu ekipnu iz Detenhajma 2009. kćerci. U Osijeku sam u tom meču dao sve od sebe, kada se završilo bio sam „gola voda“. Lepo je i što sam poslednji šampion sveta u disciplini koja je otišla u istoriju posle skoro pola veka...

Miloš Ponjavić, sada selektor reprezentacije Srbije i trener Ćaliću u slovačkom Sportu, ga je 1993. pozvao u selekciju igrača iz prve lige za revijalni turnir u Rumi kao prvotimca Korduna iz Kljajićeva, u tom periodu kluba u usponu, koji je kasnije osvojio šampionske titule u Saveznoj ligi 1997. i 1998. Tako je počela reprezentativna karijera Jovana Ćalića (49 godina). Bio je u reprezentaciji u Pragu 1996. kada je osvajena „mala“ zlatna medalja u „B“ grupi na Šampionatu sveta, a potom se u Poznanju 2000. i Brašovu 2004. okitio ekipnim bronzama.

Drugu pojednačnu svetsku medalju, srebrnu u kombinaciji, osvojio je 2004. u Brašovu, a treću, bronzanu, 2008. u Banjaluci u sprintu. Tako je kompletirao svetske medalje u sve tri boje u tri različite discipline. Ima i bronzu sa Svetskog kupa uz Kalsterbahu u Nemačkoj 1997.

Ipak, zvezdane trenutke karijere doživeo je na dva poslednja ekipna Šampionata sveta, u Detenhajmu 2009. i Sarajevu 2011. kada je kapitenski vodio reprezentaciju Srbije do dve uzastopne zlatne medalje. U Detenhajmu je Srbija sa 3.969 čunjeva postavila i ekipni svetski rekord.

U Sportu iz Podbrezove usledila je izvanredna serija od 13 titula prvaka Slovačke. U 2010. kapiten Sporta Jovan Ćalić mogao je da se podiči sa tri šampionske krune: u prvenstvu Slovačke, u Svetskom kupu i u Ligi šampiona! U 2012. dve trećine titula je već osvojio: postao je prvak Slovačke i ponovo slavio u Ligi šampiona. U oktobru će jurišati na novu pobedu i u Svetskom kupu. Malo je, kaže, sada rasterećen, nije više igrač i trener Sporta jer je kormilo jednog od najtrofejnijih svetskih klubova preuzeo selektor zlatnih srpskih kugaša Miloš Ponjavić, a već dve sezone u ekipi je i najbolji kuglaš sveta srpski reprezentativac i svetski rekorder Vilmoš Zavarko.

- Volim da kuglam. Osećam da nisam još sve dao ovom sportu, da mogu i u reprezentaciji i u klubu još da pružim. Radostan sam kada vidim da trenutno u Srbiji stasava sjajna mlada generacija igrača i da ću imati kome sa puno poverenja da predam štafetu da nastave. Želja mi je da osvojimio i treću uzastopnu ekipnu svetsku titulu i uđemo u istoriju- rekao je Jovan Ćalić.

Prošle godine Jovan Ćalić je dobio i nagradu za životno delo „Somborskih novina“.