Iako je u boćanju („tipično muškom sportu“) tek pet godina, Nataša Antonjak (20) uspela je da se izbori „za mesto pod suncem“. U srpskom ženskom boćanju je neprikosnovena, a i na međunarodnom nivou najsjajnija odličja nisu iznenađenje!

Nataša Antonjak
- Pre boćanja, trenirala sam odbojku u ŽOK Ruma oko sedam godina - kaže Nataša Antonjak - Trudila sam se da što više budem uključenja u različite sportske aktivnosti. Pored odbojke, igrala sam i košarku, rukomet, a ni atletika nije mi bila strana.
Zašto boćanje?
- Mnogi su me to pitali - nastavlja Nataša - Boćanje, generalno, nije toliko popularan i propagiran među mladima. Međutim, smatram se srećnom što sam dobila priliku da se isprobam u nečem novom i drugačijem. Uz sugestiju nastavnice fizičkog vaspitanja Ljiljane Orlović (OŠ „Dušan Jerković Uča“), odlučila sam da saznam šta je boćanje. Brzo sam ga zavolela, toliko da ne postoji drugi sport kojim bi se radije bavila. Istina, za sada nema mnogo devojaka koje treniraju, ali, smatram da su zadovoljstvo i uspeh veći ukoliko se dokažete i parirate „jačem polu“. Svako od nas ima nešto u čemu se pronalazi i šta voli, Problem je, međutim, što nije sve jednako pristupačno. Svi su čuli za fudbal, košarku, odbojku, ali mali broj ljudi, pogotovo dece, zna za boćanje. Većina je samo načula šta je to i ima predrasude. Mislim da svaki sport zaslužuje priliku da pokaže svoje čari i mane, a pojedinac je taj koji na osnovu stečene slike, iz sopstvenog iskustva, treba da odluči da li će ga prihvatiti i zavoleti ili ne. Smatram se srećnom što mi je ova prilika pružena.
Neosporni talenat, upornost i ogromna posvećenost doneli su vrlo brzo rezultate.
- Za ovih pet godina, koliko treniram, učestvovala sam na nekoliko pokrajinskih, državnih, evropskih i svetskih prvenstava - ističe Nataša Antonjak - Posebno sam ponosna na zlatnu medlju u parovima (sa Ivanom Sajić) na Prvenstvu Evrope u Komiži pre dve godine. Prošle godine sam u krugovima bila treća na Prvenstvu sveta u Makonu (Francuska). Nešto ranije, na Mediteranskom kupu u turskoj Manisi (2012) osvojila sam bronzanu medalju u preciznom izbijanju. Za bronzanu medalju izborila sam se i na Mediteranskim igrama u Mersinu (Turska) 2013 godine, takođe u preciznom izbijanju.
Mnogo vremena prostora bi trebalo za nabrajanje medalja osvojenim na domaćim takmičenjima. Sve medalje je osvojila kao članica Boćarskog kluba Dalmatinac iz Rume.
- To je najlepši period za mene kada je boćanje u pitanju - priznaje Nataša - Tu sam pravila „prve korake“, gradila takmičarski duh i uspela da ostvarim sve što sam do sada postigla. Predsednik kluba Rade Kljajić, znao je koliko ovom sporetu treba mladih članova, tako da je svu svoju energiju usmerio ka edukaciji istih i u tume je imao mnogo uspeha. BK Dalmatinac se takmičio u Prvoj i Drugoj ligi, doživljavao pobede i poraze, na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Međutim, uvek smo izlazili kao „moralni pobednici“, budući da smo uvek davali svoj maksimum.
Odnedavno, Nataša Antonjak je članica BK Kanarevo brdo.
- Zbog studija, morala sam se preseliti u Beograd - nastavlja Antonjak - Sadašnji predsednik BS Srbije, Milan Mileusnić, pozvao me je da nastupam i za Kanarevo brdo. Znajući da će veći deo svog vremena provoditi u Beogradu, prihvatila sam predlog, kako bi i dalje mogla trenirati i takmičiti se. Drugi razlog su ambicije, trud i želja članova kluba. Ovo je za mene istinski izazov i prilika da se dokažem. Ligaško takmičenje je uveliko u toku. Kanarevo brdo je lider šampionata. U avgustu, u Rumi, biće organizovan Međunarodni turnir „Žene u akciji“, gde će reprezentativke nekoliko zemalja imati priliku da odmere svoje snage pred evropsko prvenstvo, koje će biti početkom novembra, gde Ivana Sajić i ja branimo zlatnu medalju u parovima.
Nataša Antonjak ništa manje nije uspešna i u školovanju.
- Završila sam srednju ekonomsku školu u Rumi, a trenutno studiram agroekonomiju na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Oduvek mi je škola bila prioritet, tako da sam se maksimalno trudila da se što boljem ostvarim na tom polju. Tako mi je ostajalo više vremena i za sport. Budući da sam perfekcionista po prirodi, želja mi je bila da budem đak generacije i u osnovnoj i u srednoj školi. Uspela sam.
Gde je granica za Natašu Antonjak!?

Ivana Sajić i Nataša Antonjak