Olimpijski vremeplov (6): Atina 2004. i Peking 2008.
Atina 2004. TERMIN: 11-29. avgust 2004. UČESNICI: 10.560 (6.205 muškaraca i 4.305 žena). Ukupno 201 nacija, stim što je Džibuti bio u defileu, ali nije ima sportiste. Volontera 45.000. Novinara 21.500. SPORTOVA: 28 sa 301 disciplinom. BILANS MEDALjA: SAD 102 (36 -39 – 27), Kina 63 (32 – 17 – 14), Rusija 92 (27 – 27 – 38). SCG (Srbija i Crna Gora) je osvojila 2 medalje (0 – 2 - 0) i zauzela je 63. mesto od 75 zemalja koje su osvajale trofeje. SVEČANO OTVARANjE: 28. olimpijske igre modernog doba otvorio je Konstantinos Stefanopulos predsednik Grčke. OLIMPIJSKE

ZAKLETVE: Zoi Demošaki (plivanje) u ime sportista i Lazaros Voreadis (košarka) u ime sudija. OLIMPIJSKI PLAMEN: zapalilio ga je Nikos Kaklamanakis (jedrenje na dasci). PRVI PUT: Naši sportisti su učestvovali prvi i jedini put pod imenom „Srbija i Crna Gora“ (SCG). Osvojili su dve srebrne medalje – Jasna Šakarić (vazdušni pištolj) u streljaštvu i vaterpolisti. Prvi put su učestvali sportisti Timora i Kiribatija. Timor je imao predstavnike u Sidneju, ali su se tada takmičili kao „Nezavisni olimpijski učesnici“ (IOP). Prvi put održan je olimpijski turnir u rvanju za žene i prva olimpijska šampionka koja je primila medalju bila je Irini Merlini iz Ukrajine. Uvedeno je i takmičenje u mačevanju u disciplini sablja za žene i prva olimpijska šampionka, ujedno i prva mačevalka koja je za SAD osvojila zlatnu medalju u ovom sportu, postala je Meril Zagunis. Prve zlatne medalje u istoriji za svoje zemlje doneli su Ahmet Al Maktum (UAR) u dubl trapu u gađanju glinenih golubova, Pavna Thomsuk (Tajland) u dizanju tegova (75 kg) i Ilias Iliadis (Grčka) u džudou (do 81 kg), kao i Marsel Fišer (Švajcarska) u mačevanju – mač. Prva tri mesta u stiplčezu pripala su atletičarima Kenije: Ezekiel Kamboi je pobedio, srebro je osvojio Brimin Kipruto a bronzu Pol K. Koeč. Kenijci su napunili postolje i u Barseloni 1992. a od Minhena 1974. nisu osvojili zlatnu medalju samo u Montrealu 1976. i Moskvi 1980. Prvi put u defileu na svečanom otvaranju grčki sportisti išli su prvi i poslednji. Po tradiciji MOK na čelu defilea idu grčki olimpijci čime se odaje počast Grčkoj kao zemlji koja je izmislila olimpijske igre, a na kraju idu sportisti zemlje domaćina…Piros Dimas (dizanje tegova) uneo je grčku zastavu kao prvi na olimpijski stadion a na kraju defiela prošli su ostali grčki olimpijci. Prvi atletičar posle Finca Nurmija koji je osvojio “zlatni dubl” pobedama na 1.500 i 5.000 metara na jednim igrama postao je Marakonac Hašim El Geruž. Atletičarka Britanka Keli Holms je osvojila “zlatni dubl” pobedivši na 800 i 1.500 metara. Sa 34 godine postala je nastarija pobednica u istoriji u ovim disciplinama. Ruskinje Olga Brusnikina i Martija Kiseleva bile su članice šampionskog tima u umetničkom plivanju i osvojile su treće olimpijsko zlato u karijeri. Tako su postale prve u svom sportu sa tri zlatne medalje. Ruskinja Natalija Lavrova postala je prva takmičarka u ritmičkoj gimnastici koja je osvojila dve zlatne medalje. JUNACI IGARA: Plivač Majkl Felps (SAD) osvojio je osam olimpijskih medalja (šest zlatnih i dve bronzane) i izjednačio rekord po broju medalja na jednim igrama gimnastičara Ditjatina (SSSR) koji je u Moskvi 1980. osvojio takođe osam medalja - tri zlata, četiri srebra i bronzu. Nemačka kajakašica Birgit Fišer osvojila je zlato u četvercu na 500 metara i bronzu u dvojcu na 500 metara. Postala je, tako, jedina žena koja je u bilo kom sportu koja je osvajila zlatne medalje na šest olimpijskih igara i prva žena koja je na svakim od pet olimpijskih igara osvojila dve ili više medalja. Ona je ujedno i najmlađa i najstarija olimpijska šampionka u kajaku (18 i 42 godine). Zlatne medalje osvajala je 1980. u K – 1, 1988. u K – 2 i K – 4, 1992. u K – 1, 1996. u K -4, 2000. u K – 2 i K – 4, 2000. u K – 4, a srebrne 1988. u K – 1, 1992. u K - 4, 1996. u K – 2 i 2004. u K -2. Biciklistkinja 34- godišnja Leontijen van Morsel Zijlard (Holandija) pala je u drumskoj trci i dobro odrala rame i kuk ali je tri dana kasnije pobedila u vožnji na hronometar, osvojila četvrtu zlatnu olimpijsku medalju i ukupno šestu u karijeri. Zlato je osvojila 2000. u Sidneju u drumskoj trci i na hronometar i 2004. u Atini na hronometar a na pisti bila je šampionka 2000. u Sidneju u dohvatnoj trci. Srebro ima 2000. u Sidneju u bodovnoj trci a bronzu 2004. u Atini - dohvatno. KURIOZITETI: Maraton je održan na stazi od Maratona do olimpijskog stadina na kome su održane prve Igre modernog doba 1986. Na tom stadionu održana su i takmičenja u streličarstvu. Brazilski maratonac Vanderlei de Lima koji je vodio, je na sedmom kilometru pre cilja napadnut. Iz špalira na trotoaru istrčao je gledalac i zgrabio ga. De

Lima se otrgao, nastavio trku i završio treći. Dobio je i “Medalju Pjer de Kuberten” kao priznanje što je sačuvao “olimpijski duh”. Takmičenje u bacanju kugle održano je u drevnoj Olimpiji. Ženska plivačka štafeta SAD na 4 puta 200 m pobedila je sa dve i po sekunde Kinu u finalu i sa 7:53,32 oborila svetski rekordu Nemačke DR star 17 godina. Ovo je, ujedno bio i poslednji svetski rekord koji je bio u vlasništvu, kako se kasnije pokazalo “hemijski podržanih” istočnonemačkih plivačica. Na Olimpijskim igrama u Atini bilo je dopingovano devetoro sportista (pet žena i četiri muškarca) i dva konja. Najviše je bilo dizača tegova - četiri muškarca i jedna žena. Gimnastičarka Rumunka Katalina Ponor je pobedila u parteru sa 0.188 poena razlike i to je najveća razlika prvi - drugi na bilo kojoj spravi u muškoj i ženskoj konkurenciji od 1976. kada je Nađa Komaneči na dvovisinskom razboju pobedila sa razlikom od dve desetinke poena! Argentinci su napravili senzaciju u košarci pobedivši američki drim tim u polufinalu sa 89:81. U finalu sa savaladali Italiju sa 84:69. Počeli su turnir loše sa dva poraza ali su na kraju predvođeni Đinobilijem doneli Argentini prvu zlatnu ekipnu medlju u bilo kom sportu od 1936. i kada je Argentina pobedila na polo turniru! U ekipnim sportovima Argentini je Atina bila srećna, slavili su i u fudbalu! Brazilski odbojkaš Mauricio Lima učestvovao je peti put na olimpijskim igrama. Posle Barselona 1992. ponovo je osvajio zlato. Nejneočekivaniji šampioni u Atini bili su skakači u vodu iz Grčke Nikolaos Saranidis i Tomas Bimas. Plasirali su se na OI jer je zemlja domaćina imala automatski prvo na jedno mesto i pre poslednjeg skoka bili su četvrti. Savršenim posledinjim skokom doneli su Grčkoj olimpijsku titulu. SCG: Učestvavala je sa 87 sportista (78 muškaraca i devet žena) u 14 sprotova: plivanje, kakak kanu, odbojka, košarka, vaterpolo, fudbal, streljaštvo (m i ž), biciklizam, veslanje, stoni tenis (m i ž), tenis (ž), atletika (m i ž), rvanje i džudo. Fudbal se posle 16 godina vratio na olimpijsku pozornicu ali se nisu proslavili, jer nisu prošli grupu. Košarkaši takođe nisu prošli grupu, bili su poslednji, što je najgori plasman u istoriji. Odbojkaši su završli na deobi petog mesta. Na ovim olimpijskim igrama debitovale su naše teniserke. Jelena Janković je eliminisana u prvom kolu.
Peking 2008. TERMIN: 8-24. avgust 2008. UČESNICI: 10.942 (6.305 muškaraca i 4.637 žena – najviše u istoriji). Ukupno 204 nacionalna olimpijska komiteta – rekord. Volontera 100.000 (70.000 za letnje Igre i 30.000 za Paraolimpijske igre). Novinara 24.562 iz 159 zemalja (rekord). SPORTOVA: 28 sa 302 discipline- rekord. BILANS MEDALjA: Kina 100 (51 – 21 – 28), SAD 110 (36- 38 – 36), Rusija 73 (23 – 21- 29). Srbija je osvojila 3 medalje (0 – 1 - 2) i zauzela 62. mesto od 82 nacije koje su osvajale trofeje. SVEČANO OTVARANjE: 29. olimpijske igre modernog doba otvorio je predsednik NR Kine Hu Đintao. OLIMPIJSKE ZAKLETVE: Žang Jinig (stoni tenis) u ima sportista i Huang Liping (gimnastika) u ime sudija. OLIMPIJSKI PLAMEN: zapalilio ga je gimnastički šampion Li Ning. PRVI PUT:

Srbija je učestvovala, prvi put posle 1912. kao nezavisna država. Osvojene su i prve medalje pod imenom Srbija, ukupno tri: srebro plivača Milorada Čavića i dve bronze- tenisera Novaka Đokovića i vaterpolista. Prvi put traženo je do MOK da oduzme igre organizatoru. Razlog: ugroženost ljudskih prava u Kini i na Tibetu. MOK se oglušio o ove zahteve. Igre su po svemu bile uspešne uz izvanrednu organizaciju i veličanstvene supermoderne objekte u čijem komšiluku su često bili i neki istorijski spomenici stari po nekoliko milenijuma. Oboreno je 40 svetskih i 130 olimpijskih rekorda. Prvi put održana su takmičenja u daljinskom plivanju na otvorenom na 10 km i u biciklizmu i disciplini be – em –iks. Holanđanin Merten Van der Veijden u muškoj i Larisa Ilčenko (Rusija) u ženskoj konkurenciji postali su prvi olimpijski šampion u plivanju na 10 km, dok su titule u be – em – iksu poneli Ana Karolina Sošon (Francuska) i Maris Stromberkgus (Litvanija). Britanka Rebeka Adlington u plivanju na 800 metra oborila je 20 godina star rekord Dženet Evans za skoro dve sekunde 8:14,10 minuta. Pripalo joj je i zlato na 400 metara. Ova Britanka imala je samo šest meseci kada je Evansova 1979. postavila ovaj rekord. Prvi američki predsednik koji je prisustvovao Olimpijskim igrama u inostranstvu bio je Džordž V. Buš. U predsedničkoj loži olimpijskog stadiona našli su se i drugi predsednici: Vladimir Putin (Rusija), Nikola Sarkozi (Francuska), Josu Fukudo (Japan), Gordon Braun (V. Britanija)... Prvi put posle Atlante 1996. teroristi su napali posetioce i turiste. U obilasku turističkih znamenitosti Pekinga Tod Bahmen, otac američke olimpijke u odbojci iz 2004. Elizabet „Viz“ Bahmen koji je bio i tast trenera američke odbojkaške reprezentacije u Pekingu Hju Mek Kučeona, je ubijen a još jedna osoba je povređena. Prvi put odigran je ekipni turnir u stonom tenisu. Kina je osvojila obe titule. U pojedinačnoj konkurenciji, Kini je pripalo svih šest medalja! Prve olimpijske medalje osvojili su sportisti Tadžigistana, Mauriciusa, Avganistana i Tobaga a prve zlatne medalje u istoriji pripale su sportistima Mongolije i Paname. Prvi put jedna sportistkinja je učestvovala na olimpijskim igrama u tri sporta. Šelia Taormina (SAD) u Pekingu se takmičila u medernom petoboju i zauzela 19. mesto. Pre toga osvojila je zlatnu medalju u plivanju u štafeti 4 puta 200 m kraul na Igrama u Atlanti 1996. Na igrama u Sidneju 2000. i Atini 2004. nadmetala se u triatlonu. JUNACI IGARA: Američki plivač Majkl Felps osvojio je osam zlatnih medalja i postao najuspešniji plivač i olimpijac po broju zlatnih trofeja na jednim igrama nadmašivši za jedan najsjajniji trofej Špica iz Minhena 1972. Sa šest zlatnih medalja u Atini i ukupno 14 postao je najuspešniji je sportista u istoriji olimpijskog pokreta po broju zlatnih medalja. Sa 16 trofeja (14 zlatnih i dva bronzana) je i najuspešniji olimpijac po ukupnom broju medalja. U ženskoj konkurenciji po broju trofeja još uvek je nedostižna sa 18 odličja gimnastičarka Larisa Latinjina (SSSR). Felps je osvojio zlatne medalje sa svetskim rokordima na 200 kraul, 200 beterflaj, 200 mešovito i u štafetama 4 puta 200 kraul i 4 puta 100 mešovito, a trijumfovao je u spornoj trci protiv našeg Čavića na 100 betereflaj, na 400 mešovito i u štafeti 4 puta 100 kraul. Kineski gimnastičar Kai Zou osvojio je tri zlata u Pekingu u parteru, na vratilu i u višeboju – ekipno. Sa tri zlatne medalje ali i tri svetska rekorda iz Pekinga je otišao atletičar sa Jamajke Usein Bolt - 100, 200 i u štafeti 4 puta 100 m. Na 100 metara postavio je svetski rekord sa 9,69 sekundi. Šestorica od osmorice finalista trčalo je ispod deset sekundi. I na 200 metara sa 19,30 sekundi oborio je svetski rekord Majkla Džonsona za dve stotinke. Štafeta Jamajke 4 puta 100 m je trijumfovala sa 37,10 sekundi i novim svetskim rekordom 30 stotinki boljim od starog SAD. Posle Pekinga postao je najveća atletska zvezda. Plivačica Stefani Rajs (Australija) osvojila je tri zlata – 400 mešovito, 200 mešovito i u štafeti 4 puta 100 kraul. Postala je prva plivačica koja je 400 mešovito plivala ispod četiri i po minuta. (4:29,45). U toj trci i srebrna Kristi Koventri (Zimbabve)

je plivala bolje od starog svetskog rekorda 4:29,89. Britanski biciklista Kris Hoj osvojio je tri zlata u Pekingu na pisti: keirin, sprint i ekipni sprint. Sa zlatom na 1.000 metara na vreme iz Atine i srebrom iz Sidneja u sprintu zaokružio je kolekciju na pet medalja. Njegov zemljak, ove godine pobednik Tura, Bredli Vigins u Pekingu je osvojio dve zlatne medalje na pisti (4.000 m pojednačno i 4.000 m – ekino) a u ovoj disciplini je već imao pojedinačno zlato iz Atine, ekipno srebro iz Atine i pojednačnu bronzu iz Sidneja, ukupno pet trofeja! Etiopski tandem Kenenisa Bekele i Tiruneš Dibaba osvojio je „zlatni dubl“ i muškoj i ženskoj konkurenciji pobedivši na 5.000 i 10.000 metara. KURIOZITETI: Nemačka porodica Keler u hokeju na travi može da se podiči fantastičnim zlatnim i srebrnim nizom olimpijskih trofeja: rodonačelnik Ervin Keler je 1936. u Berlinu osvojio srebro. Njegov sin Karsten je 1972. u Minhenu osvojio zlato, a unuk Andreas 1992. u Barseloni ponovo zlato. Praunuk Florijan u Pekingu se takođe okitio zlatom, a praunuka Nataša je 2004. u Atini bila članica šampionske ekipe Nemačke. Lionel Mesi je vodio fudbalere Argentine do treće uzastopne zlatne medalje. Kina je 35 zlatnih medalja (od 51) osvojila u pet sportova: gimnastici (11), dizanju tegova (osam), skokovima u vodu (sedam), streljaštvu (pet) i stonom tenisu (četiri). Amerikanci su više od povine svojih 36 zlatnih medalja (19) osvojili u dva sporta – plivanju (12) i atletici (sedam). Brimin Kipruto nastavio je zlatni niz na 3.000 stipl osvojivši sedmu uzastopnu olimpijsku titulu za Keniju! Plivači SAD u štafeti 4 puta 100 mešovito nastavili su šampionski niz osvojivši sa svetskim rekordom 12. titulu. Ni jedna druga zemlja nije se okitila zlatom od uvođenja ove discipline 1960. U svakoj olimpijskoj finalnoj trci Amerikanci su ili izjednačavali ili obarali svetski rekord! Članica američkog košarkaškog tima Lisa Lesli osvojila je četvrto uzastopno olimpijsko zlato. Atletičarka Rusije Jelena Išinbajeva osvojila je u skoku s motkom drugu olimpijsku zlatnu medanju sa svetskim rekordom od 5,06 metara. Ian Milar (Kanada) sa 61 godinom je kao član ekipe u preskakanju prepona osvojio srebro. U Pekingu je deveti put učestvovao na OI izjednačivši rekord Austrijanca Raudašla (jedrenje). Da godine nisu prepreka pokazala je i Amerikanka 41- godišnja plivačica Dara Tores osvojivši tri srebra. Sa 33 godine i u petom učešću na OI, gimnastičarka Nemica Oksana Čusovitna osvojila je prvu medalju, srebro u preskoku. Najstariji učesnik bio je 67 - godišnji Japanac Hiroši Hoketsu u konjičkom sportu. Između njegova dva učešća prošlo je 44 godine jer je pre toga poslednji put bio olimpijac 1964. Kamerunka Antoanet Džoj Guedia Mouafa (plivanje) sa 12 godina bila najmlađi učesnik. Olimpijska šampionka sa najdužim imenom postala je Tajlađanka Prapavade Jaroenratanaturakon. Pobedila je u dizanju tegova u kategoriji do 53 kg. Ona je rođena pod drugim imenom, ali joj je vračara prorekla da ako promeni ime da će postati olimpijska šampionka. Izabrala je ovo novo ime i vračara je - pogodila. Ari Abrahamijan (Švedska) u rvanju je bio nezadovoljan suđenjem i na pobedničkom postolju je bacio bronzanu medalju. MOK mu je odmah oduzeo. Zbog dopinga Kim Jon Sun (Koreja) ostao je dve medalje - srebra vazdušnim i bronze MK pištoljem. U Pekingu je devetoro sportista (sedam muškaraca i dve žene) uhvaćeno u dopingovanju. Dopingovana su i šest konja. U drumskoj trci u biciklizmu, zbog korišćenja nedozvoljenih preparata, srebrna medalja oduzeta je Davide Rebelinu (Italija) a bio je dopingovan i Nemac Stefan Šumaher. Sve tri medalje u tenisu u ženskoj konkurenciji pripale su Ruskinjama: Jelena Dementijeva, Dinara Safina, Vera Zvonarjova. SRBIJA: Učestvovala je sa 87 sportista (63 muškarca i 23 žene) u 11 sportova: atletika (m i ž), biciklizam, veslanje (m i ž), odbojka (m i ž), veterpolo, tenis (m i ž), streljaštvo (m i ž), rvanje, plivanje (m i ž) i fudbal. Postoje podaci da je bio 91 olimpijac. Plivač Milorad Čavić je osvojio srebro u trci na 100 beterflaj ali ostaje i dalje velika dilema da li je Felps pobedio. Ljubitelji teorije zavere i dalje tvrde da su sudije poklonile pobedu u “mrtvoj trci” Amerikancu Felpsu da bi osvojio svih osam zlatnih medalja. Čaviću je za utehu ostalo vreme 50,59 i novi evropski rekord. Plivači su oborili pet državnih rekorda u Pekingu. Debitovale su odbojkašice, veslačice i teniserke. U tenisu bile su prijavljene dve takmičarke, Jelena Janković i Ana Ivanović, obe su se uselile u olmpijsko selo, ali je Ivanovićeva otkazala učešće zbog povrede prsta. Jankovićeva je ispala od Safine u četvrtfinalu. Odbojkašice su se u debiju plasirale od 5. do 8. mesta baš kao i odbojkaši. Fudbaleri nisu prošli grupu: nerešeno sa Australijom 1:1 poraz od Obale Slonovače 4:2 i od Argentine 2:0. Rvač Kristijan Fris je rvao dva repesaža za ulazak u finale, jedan je dobio, drugi izgubio i završio na sedmom mestu. Strelci su gađali u četiri finala i osvojili jedno šesto i tri sedma mesta. Vaterpolisti su bronzu osvojili pobedivši sa 6:4 Crnu Goru. Nastavili su kontinuitet osvajanje medalja od Sidneja 2000. Evo i svih olimpijskih medalja u vaterpolu: 1968. zlato, 1980. srebro, 1984. zlato, 1988. zlato, 2000. bronza, 2004. srebro i 2008. bronza.