Rukomet – prema tvrđenju mnogih istraživača u oblasti fizičke kulture – ima veoma bogatu prošlost. Prema strukturi i pravilima nekih antičkih igara ima dosta značajnih sličnosti sa današnjim rukometom. Grčki filozof Homer je u svojoj Odiseji opisao igru koja se po ideji i obliku može smatrati davnom prethodnicom rukometa. Grčki harpaston ili rimski harpastun otkriven je na crtežima grčkog lekara Galena, a pisao je, između oszalog, i o fizikalnoj terapiji, pa je u delu „vežba s malom loptom” preporučio igranje loptom kao najsavremeniju telesnu vežbu. Poznati lirski pesnik Walter von der Vogelweide (1170-1230), opevao je igre hvatanja lopte (Fangballspiele).

Gotovo istovremeno u više zemalja Evrope, rukomet se pojavio sličan današnjem obliku. Učitelj gimnastike Holger Nielson, u Danskoj je 1898. godine uvrstio u svoj nastavni program hanndbold, igru sličnu današnjem malom rukometu i 1904. objavio je prvi priručnik o toj igri.

Foto: Privatna arhiva

U Nemačkoj se za vreme Prvog svetskog rata (1915) pojavljuje Torball, odnosno igra loptom, koju je trebalo ubaciti u vrata. Igra je bila slična današnjem rukometu.

Prva pravila velikog rukometa u današnjem obliku sastavili su 1917. Max Heiser, Karl Schelenz i Erich Konig (Nemačka) a kasnije su prihvaćena i kao međunarodna pravila velikog rukometa.

U Evropi 13. septembra 1925. godine u Halle – Saale (donedavno DR Nemačka), odigrana je prva međunarodna utakmica između Austrije i Nemačke (6:3). Do 1930. godine održavani su samo susreti u velikom rukometu između muških ekipa. Prvi međunarodni susret rukometašica održan je 7. septembra 1930. godine u Pragu između Austrije i Nemačke (5:4).

Za vreme Olimpijskih igara 1928. u Amsterdamu je održan osnivački kongres Međunarodne amaterske rukometne federacije (IAHF). Međutim, u program Olimpijskih igara nije prihvaćen, ali je omogućeno da se na OI 1928. u Amsterdamu prikaže utakmica velikog rukometa. Na 29. zasedanju 1931. godine u Barseloni, Međunarodni olimpijski komitet usvojio je da se veliki rukomet uvede u program Olimpijskih igara. Međutim, godine 1932. nije ga bilo na programu u Los Anđelesu, ali je odlukom Međunarodnog olimpijskog komiteta (1934) u Briselu zaključeno da veliki rukomet bude obavezno u programu Olimpijskih igara 1936. godine. u Berlinu. Bio je to prvi olimpijski turnir u velikom rukometu uz učešće šest nacija.

Foto: Dinamo Pančevo - dvostruki prvak Jugoslavije